fbpx

Kriza srednjih godina i anksioznost

Published by Arthur Dent on

U krivulja sreće

Kriza srednjih godina i anksioznost

Strah je korijen anksioznosti. Identificiranje osnovnog straha iz kojeg nastaje anksioznost predstavlja osnovu za kognitivno-bihevioralnu terapiju.

Budimo iskreni: imati anksioznost nije sjajna stvar. Stresno je stalno se brinuti zbog stvari koje će se ili neće dogoditi.

Ali što ako se boriš s anksioznošću tijekom krize srednjih godina? Ako si u takvoj situaciji, veoma je važno da saznaš u čemu si. Boriti se samo s jednom od ove dvije stvari je samo po sebi veliki izazov, ali boriti se za obadvije zajedno je poprilično veliki izazov.

Prepoznaješ li se u ovome? Ako da, onda će ti sljedećih 8 savjeta biti od koristi.

1. Shvati, kriza srednjih godina je normalna

Jesi li ikada čuo za U krivulju sreće? Možda je ona razlog zašto čitaš ovaj članak.

Sreća je bila tema brojnih istraživanja, a U krivulja je konstanta koja je opažana stalno tijekom tih istraživanja.

U krivulja sreće

U krivulja je veoma jednostavna za razumjeti. Tvoja sreća opada s godinama, otprilike do 50-te i ponovo počinje rasti do kraja života. Kriza srednjih godina je češća nego što misliš.

2. Nisi jedini koji pati

Svi smo mi piloti svoga života. Koji je tvoj glavni cilj kao pilota? Ostaviti dojam da svoje bližnje kako imaš punu kontrolu i da sve ide glatko.

Stvar je u tome da smo svi mi piloti svojih letova i da ćemo svako malo uletjeti u turbulenciju. Dobri piloti su obučeni da ne reagiraju i ne pale alarm svaki put kad nalete na turbulenciju. Ne, oni moraju svojim putnicima pokazati da je sve pod kontrolom.

Realnost je da će svaki pilot uletjeti u turbulenciju tijekom leta (života). To je ono što uzrokuje U krivulju.

Kao i ti i drugi oklijevaju pokazati svoju anksioznosti i brige u javnosti. Kladim se da sada čitaš ovaj članak a da nitko drugi ne zna da se boriš s ovim stvarima.

Shvati da nisi sam i da puno ljudi na planeti ima iste probleme s anksioznošću i krizom srednjih godina. Stoga, dobra je ideja da se otvoriš prema svojim bližnjima i da im kažeš svoje probleme.

3. Nemoj se porediti sa “osobom za koju misliš da bi trebao biti”

Ovo je ekstremno važno. Neki ljudi provedu život ispunjavajući očekivanja, bilo da ona dolaze od roditelja, prijatelja ili društva. Rade po čitav dan i osjećaju se jadno.

Zašto?

Zato što pokušavaju ispuniti očekivanja koja nisu u skladu s njihovom životnom svrhom.

Važno je da se prestaneš uspoređivati s tim očekivanjima.

Moja prijateljica je studirala medicine 8 godina. Roditelji su je upisali na medicine a ona je to prihvatila bez kritičkog razmišljanja. U jednom trenutku polako je počela shvaćati da naporno radi samo zato što to drugi očekuju od nje. Nedavno mi je rekla da je nesretna.

Jesi li ti na istom brodu? Ako jesi prestani se porediti sa “osobom za koju misliš da bi trebao biti” i počni biti osoba koja želiš da budeš.

4. Otkri svoji svrhu

Što želiš u životu?

Ovo pitanje je veoma često a odgovori su često sljedeći: sreću, osjećati se voljeno, bogatstvo.

Sada vjerojatno misliš, “Pa da, želim sve što si napisao”.

Ima smisla, zar ne? Tko ne želi!

Želim te izazvati da promisliš malo dublje.

Zašto želiš ove stvari u svom životu? Hladim se da ćeš reći, “Pa želim biti sretan”.

Pazi ovo. Ovi ciljevi su tu samo zato što vjerujemo da ćemo biti sretniji kada ih ostvarimo. Ono što većina ljudi ne zna je to da bi već trebao biti sretan na putu ostvarivanja svojih ciljeva. Jer ako nešto želiš onda bi trebao biti sretan u procesu ostvarivanja tog cilja.

Ono što pokušavam reći je da je putovanje vrjednije od destinacije i da je sretan život satkan od malih stvari i trenutaka.

Možeš potrošiti čitav život radeći na tome da ostvariš ono što misliš da želiš (bogatstvo, uspjeh, karijeru) a zapravo bi se trebao fokusirati na to da budeš sretan sada. Ako si sretan sad ai ako radiš ono što te čini sretnim ovo prethodno će doći. Nemoj odlagati svoju sreću.

5. Izađi iz zone komfora

Često se događa da kada imao teške trenutke, bez mogućnosti da se vratimo ustaljenom životnom ritmu, da istinski shvatimo tko smo i što želimo.

Jednostavno je. Samo u trenucima kada si stavljen na kušnju možeš saznati “od kakvog si materijala napravljen”, tko si i što želiš.

Puno nas prođe kroz život kako ga voda nosi. Ne preispitujemo izbore i odluko koje donosimo niti one koje su donesene za nas. Samo kimnemo glavom i nastavimo u smjeru kojem nam šef, kolega, prijatelj, roditelj kaže.

Kao rezultat toga čovjek dođe u fazu kada shvati da ono što radi nije ono što bi želio raditi.

Moj savjet je da izađeš iz komfor zone i probaš nešto što nisi nikada prije probao. To može biti bukvalno bilo što te privlači, nije bitno trajanje. Ne mora se raditi o promjeni posla, to može biti npr. uspon nav vrh neke obližnje planine, vožnja bicikla, pokretanje nekog malog biznisa, usvajanje neke nove pozitivne navike, kuhanje, odlazak kod psihologa, razgovor ne bližnjima i sl. Probaj, testiraj odgovara li ti i onda ti svjesno odluči hoćeš li to nastaviti ili ne. Samo postavi cilj koji je specifičan, mjerljiv, ostvariv, realističan i koji ima rok.

Važno je probati nešto što nisi prije probao. Ne mora biti ništa drastično.

Jedan stariji čovjek u bolnici bio je na samrti. Od smrti ga je dijelilo samo nekoliko sati. Kad je u trenutku malčice otvorio oči, jedva je uspio vidjeti nekoliko prilika koje su stajale oko njegovog kreveta. Nažalost, nije ih uspeo prepoznati. Zatvorivši oči, upitao ih je drhtavim glasom: „Prijatelji, tko ste vi?” Jedna od prilika mu reče: ,,Mi smo tvoji zanemareni snovi, zaboravljene želje i neostvarene vizije. Mi smo sve ono što si mogao uraditi za vrijeme svog života, ali si to propustio učiniti.” „Žao mije zbog toga”, reče starac, „ali ipak veoma cijenim što ste se, usprkos mojoj nemarnosti i lošem odnosu prema vama, došli oprostiti od mene na kraju mog života.” Jedna od prilika se nagnula prema starcu i tihim mu glasom odgovorila: „Ne, starče, mi se nismo došli oprostiti od tebe – mi smo došli da umremo s tobom…”

6. Budi zahvalan za sve što imaš

Razmisli malo o stvarima koje si ostvario umjesto o onima koje želiš ostvariti. Ovo je veoma važno. Razmisli o ostvarenjima, obitelji, prijateljima i sl. Puno je stvari na kojima bi trebao biti zahvalan.

Ljudskoj rasi je teško ugoditi. Konstantno tražimo još i to bez da se osvrnemo i zahvalimo na onome što imamo. Ova pohlepa uništava sreću.

Kad se osjetiš anksiozno, saberi se, duboko diši i počni razmišljati o dobrim stvarima u tvom životu. Zapamti da pessimist vidi negativnosti i poteškoće u svakoj prilici a da optimist vidi prilite u svakoj poteškoći. Prije ili kasnije tvoj život poprima oblik i boje tvojih misli.

7. Piši dnevnik o svom putovanju

Ako još misliš da je pisanje dnevnika za curice vrijeme je da se probudiš. Meni je pisanje dnevnika dalo veliku količinu znanja, pružilo mi je uvid u to što me izjeda i pomoglo da razvijem samosvijest to te mjere da mogu navigirati kroz teške trenutke.

Pisanje dnevnika je vjerojatno najpodcjenjenija stvar koji možeš raditi da sebe bolje upoznaš.Predlažem ti da sada napišeš i sebi objasniš s čime se suočavaš.

Kad god se osjetiš anksiozno možeš otvoriti dnevnik i napisati što ti je na umu. Također možeš pročitati ono što si prije pisao i tako sebe bolje upoznati.

8. Razgovaraj s psihoterapeutom

Ovo možda nije ono što želiš ali vrlo je jednostavno. Terapija pod nadzorom stručne osobe ti može puno pomoći.

Ne bi se trebao osjećati preponosnim da ideš na psihoterapiju. Danas brojni uspješni ljudi, menadžeri, direktori, političari, sportaši id u na psihoterapiju kako bi bolje upoznali sebe, otkrili skrivenu snagu i nastavili ostvarivati rezultate. Negativna stigma te ne bi trebala zaustaviti da posjetiš terapeuta. Ljudi koji bi o tome imali negativno mišljenje neće daleko dogurati. Zašto se baviti njihovim mišljenjem?

Razmisli malo, nije taboo tema otići kod doktora kad te boli koljeno? Zašto bi onda bila otići kod doktora za emocije?

Zaključak

Najvažnije je da zapamtiš da nisi sam u ovome. Negativni osjećaji koje imaš su normalni i puno ih ljudi osjeća. Da bi izašao na kraj s tim osjećajima želim da:

Se prestaneš uspoređivati

Shvatiš što želiš u životu

Izađeš iz zone komfora i probaš nešto novo

Budeš zahvalan

Pišeš dnevnik

Posjetiš psihoterapeuta

Categories: BLOG

0 Comments

Leave a Reply

Avatar placeholder

Your email address will not be published.